2025 UNDP TIMOR LESTE no FUNDAÇÃO COTI Colabora Hodi Lori Reflorestação Comunitaria iha Ermera ba Nivel ida Neebe as Liu.
Timor-Leste vulnerável tebes ba mudança climática, particularmente aumenta variabilidade udan-been no eventu meteorológico estremu sira.Moris no meius subsisténsia iha interiór remoto nasaun nian no rejiaun tasi-ibun sira hetan exposição maka'as. Impaktu sira hosi eventu estremu sira ne'ebé intensificado inclui estragu no degradação hosi infraestrutura krítiku eskala ki'ik desentralizadu, particularmente estrutura fornecimento bee no drenagem, terraplén sira, no estrada no ponte sira. Estragu sira husik população rurál sira izoladu, laiha servisu básico sira.
Tuir SDP 2011-2030, porsentu 75 resin hosi população Timoroan hasoru desafio sira hodi sustenta sira-nia moris tanba produtividade agrícola ne’ebé ki’ik, estratégia meius subsisténsia ho valór ki’ik, falta infraestrutura, no impacto climático. Ida-ne'e aumenta tan ho crescimento económico ne'ebé la estavel, capasidade umanu no institusionál ne'ebé limitadu, no preção ba rekursu naturál sira tanba população ne'ebé aumenta lalais. Timor-Leste vulneravel tebes ba mudança climática, hasoru dezastre naturál ne’ebé aumenta beibeik inclui inundação, rai-maran, rai-monu, no erosão ne’ebé,combina ho dependénsia maka’as ba agrikultura ho udan, agrava vulnerabilidade ne’ebé existe no estraga segurança ai-han. Haree ba nasaun nia paisagem foho nian, rai ne'ebé bele kuda limitadu, reprezenta de'it 10.4% hosi área totál rai nian. Prática agrícola ne'ebé la sustentável hanesan cultivaçáo iha foho-lolon ne'ebé aas, prátika sira tesi-no-sunu, no hakiak animál sira ne'ebé la kontroladu hamosu degradação maka'as ba rai.Enquanto área floresta kobre 61% husi Timor-Leste, hektare 1,480 husi cobertura ai-horis lakon iha 2023. Desigualdade jéneru mós sai hanesan dezafiu ida – feto Timor-oan sira iha asesu limitadu ba finanças no formação, iha kbiit foti desizaun ne’ebé menus liu kompara ho mane sira, no hasoru barreira significativo atu asesu no utiliza ativu produtivu sira.
(Ref: Planu Estratéjiku Desenvolvimento 2011 to’o 2030 no Global Forest Watch 2023, Timor Leste Tree Cover Loss, World Resources Institute)
Atu ajuda hamenus impaktu hosi variabilidade climática ida-ne'e, Acordo Parte Responsável (RP) ida asina entre UNDP no Fundação COTI iha loron 27 fulan-Agostu tinan 2024 ho objetivu atu implementa projetu ida ho títulu Jestaun captação no Intervenção Reabilitação liu hosi Reflorestação/Florestação iha Munisípiu Ermera. Projetu ida-ne’e reprezenta sub-componente ida hosi sub-componente oioin iha ámbito Salvaguarda comunidade rurál sira no sira-nia rikusoin fíziku hosi dezastre induzidu hosi clima iha Timor-Leste” (refere nu’udar “UNDP-GCF-SRC”).
OBJETIVO SIRA HUSI PROJETU NE'E MAK:
1. Fornecimento forsa trabalho pessoal técnico nian hodi fasilita atividade sira reflorestação no florestação nian;
2. Organização no mobilização beneficiário comunidade husi atividade reflorestação no florestação;
3. Realização avaliaçáo detalho ba fatin no desenvolvimento plano reflorestação no florestaçáo;
4. Produção ai-oan/materiais kuda nian;
5. Estabelecimento, manutenção no proteção ba área sira reflorestação no florestação nian.
Hafoin asina akordu, FCOTI halibur kedas equipa ida hosi perito local sira hodi assegura fornecimento hosi produtu no rezultadu sira ho qualidade hanesan estipula iha akordu Responsavel (RP) ne'ebé asina ona. Projetu ne'ebé la'o hela hahú hosi Setembru 2024 to'o Fevereiru 2026 no hakarak atu atinji reflorestação/florestaçáo ba hektar 30 iha rai marginal sira iha Ermera tuir área captação sira iha ne'ebé projetu infraestrutura eskala ki'ik sira hosi UNDP-GCF-SCR implementa hela. Importante liu, hodi assegura inkluzividade hosi atividade oioin ne'ebé planeadu iha sub-componente ida-ne'e nia okos, FCOTI envolve partisipante lokál sira ne'ebé inklui maibé la limita ba feto sira, labarik sira, ema ho defisiénsia sira, LGBTI no grupu marjinál sira seluk ne'ebé indentifica ona. Grupu sira ne’e durante ne’e sempre hetan convite atu tuir formação desenvolvimento capasidade no consultação comunitária no bainhira viável sira mós envolve iha serbisu loloos iha kampu hanesan kuda ai-horis, ke’e rai kuak, hamoos du’ut, halo mihis, tesi no halo manutenção ba ai-horis sira.
To’o fulan Junho 2025, ai-oan liu 32,000 mak kuda ona iha aldeia ualu iha Munisípiu Ermera ne’ebé kobre área liu hektares 36. Viveiru comunitária neen maka estabelece iha faze inisiál projetu nian ne'ebé envolve partisipante besik 400 ne'ebé liu 35% maka feto sira. Estabelecimento kuda ai-oan no viveiru no atividade treinamento ne’ebé hala’o to’o oras ne’e fó ona benefício direta ba indivídu liu 500 no indiretamente fó benefício ba ema 23,000 husi aldeia alvu ualu iha Ermera.
Treinamento oioin kona-ba tópico sira ne'ebé relasiona ho reflorestação/florestação ne'ebé inklui maibé la limita ba ai-horis sira, karbonu iha ai-horis sira, jestaun kuda hanesan hamoos, hamoos du'ut, tesi, hasa'e fali, adubu orgánico no irrigação gota nian aumenta ona conhecimento comunidade local sira nian atu mantein no kuidadu ai-horis sira; Ida-ne'ebe motiva ona komunidade sira atu hamoris fali sira nia interese iha reflorestação no florestação. Iha etapa inisiál kapasitação nian, iha totál membro comunidade partisipante hamutuk 283 ne’ebé mane 191 (67%) no feto 91 (33%). Husi totál partisipante sira, partisipante na’in 8 mak identifica sira-nia an nu’udar ema ho defisiénsia no partisipante na’in 31 mak analfabeto. Totál, programa formação iha ámbito projetu ida-ne’e fó impacto diretamente ba ema na’in 379 ho estimativa benefício indireto ne’ebé atinge to’o besik ema na’in 4,000.
Projetu ne’e promove liután sentido propriedade no liderança iha comunidade tanba nia envolve ho lider local sira iha nivel aldeia no munisípiu. Iha nivel Suco projetu ne’e posibilita ona mobilização parte interessada local sira no garante colaboração no coordenação. Ida-ne'e harii parceria no hametin liután tesidu sociál sira ne'ebé liga comunidade ne'ebé promove liután dame no estabilidade.
Reflorestação comunitária bele serve hanesan sintina karbonu, restauração rai, retenção umidade, prevenção rai-monu no reabilitação ba área bacias hidrográficas. Área sira ne'ebé reflorestado sei serve neineik hanesan fatin ba biodiversidade ne'ebé maka hela ba animál fuik sira, réptil sira no manu sira. Ai-kasuarina sira bele sai kanopi ba kafé, ai-horis perene ne'ebé proeminente iha Ermera.
Projetu ne’e hametin ligação entre autoridade locál sira no sira-nia membru comunidade rasik maibé mós entre agricultor sira rasik. Implementação atividade sira-ne'e halibur comunidade hamutuk iha objetivu ida ne'ebé fahe ne'ebé hametin liután sira-nia koezaun sosiál.
Fundação COTI nu’udar organização naun-governamentál (ONG) timoroan ne’ebé iha esperiénsia kona-ba kuda karbonu no Reflorestação/Florestação durante tinan 14 resin.
FUNDAÇÃO COTI rejistu formalmente iha Ministériu Justisa Timor-Leste nu’udar Organização Naun-Governamentál Timor-oan independente iha loron 3 fulan-Outubru tinan 2018 ho número rejistu tuirmai 54/DNRN-MJ/X/2018. FUNDAÇÃO COTI nia objetivo principal sira maka atu haburas comunidade sira ne'ebé contribui no hetan benefício hosi mundu ida ne'ebé di'ak liu liuhosi combate impacto sira hosi mudança climática liu hosi atividade sira reflorestação comunitária nian, atividade sira desenvolvimento sosio-ekonómico sustentável nian, no fa'an kréditu karbonu nian. Fundação COTI nia alvu beneficiário sira mak comunidade rurál sira iha Timor-Leste no comunidade lokál agrikultór ki’ik sira iha Timor-Leste, inklui aldeia sira iha área tasi-ibun sira. Benefisiáriu alvu sira inklui mós estudante sira iha eskola privadu no público sira iha nasaun laran tomak.
- Remata -